Standardizacija

 

Srpski standardi i srodni dokumenti donose se i objavljuju u skladu sa Zakonom o standardizaciji i pravilima Instituta, koja su usklađena sa pravilima međunarodnih i evropskih organizacija za standardizaciju, kao i Kodeksom dobre prakse za izradu, donošenje i primenu standarda iz Sporazuma o tehničkim preprekama trgovini Svetske trgovinske organizacije.    

Standardi predstavljaju bitan instrument za ispunjenje osnovnih zahteva evropskog tehničkog zakonodavstva, koje je uslov za izvoz srpskih proizvoda na tržište EU, zbog čega svi evropski standardi moraju biti preuzeti kao srpski. Usklađeno tehničko zakonodavstvo predstavlja osnovu slobodnog kretanja robe, koje je jedna od četiri slobode na kojima se zasniva jedinstveno tržište EU.

Osnovni ciljevi usklađivanja tehničkog zakonodavstva i izgradnje odgovarajuće nacionalne tehničke infrastrukture u zemljama članicama EU jesu bezbednost proizvoda, zaštita zdravlja građana i njihova bezbednost na radu, zaštita životne sredine, zaštita potrošača i, uopšte, otklanjanje drugih rizika, što predstavlja značajnu tekovinu EU. Međutim, ne manje značajan cilj tog usklađivanja jeste i poboljšanje konkurentske sposobnosti domaće industrije radi ravnopravnog učešća u međunarodnoj razmeni roba i usluga kako na evropskom tako i na svetskom tržištu.

Stupanjem  na snagu novog Zakona o standardizaciji („Službeni glasnik RS“, br. 36/09 i 46/15) obezbeđeni su uslovi za brže i efikasnije usvajanje evropskih standarda. Novi zakon jasnije definiše razliku između „opšte standardizacije“ i tzv. „granske standardizacije“. Zakon uređuje opštu standardizaciju koja obuhvata najširi opseg korisnika, ali ne i granske standarde koji se primenjuju u specifičnim oblastima (železničkog, vazdušnog i rečnog saobraćaja, odbrane, itd.).

Novim zakonom ukinuta je obavezna primena preko 8000 standarda, čime je ispunjen jedan od osnovnih zahteva Sporazuma TBT Svetske trgovinske organizacije - princip dobrovoljne standardizacije. Zakon takođe uređuje ocenjivanje usaglašenosti sa standardima. Imajući u vidu da je primena standarda dobrovoljna, postupak se razlikuje od ocenjivanja usaglašenosti sa  tehničkim propisima.

U okviru svojih nadležnosti Ministarstvo privrede, koordinira aktivnosti na identifikovanju potreba državnih organa u pogledu preuzimanja evropskih standarda u srpsku standardizaciju u kontekstu njihovih zakonodavnih aktivnosti, a radi definisanja godišnjih planova za donošenje srpskih standarda i srodnih dokumenata, koordinira aktivnosti radi definisanja godišnjih programa rada Instituta  i vrši nadzor nad radom Instituta, u smislu člana 20. Zakona o standardizaciji.

Pri utvrđivanju nacionalne politike i strategije razvoja standardizacije, u obzir se uzimaju strateški interesi svih zainteresovanih strana u Srbiji (privrede, naučno obrazovnih i sl. institucija, ministarstava i drugih organa državne uprave, nevladinih organizacija i građana).

Institut kontinuirano preuzima evropske i međunarodne standarde, kao srpske standarde, i do sada je preuzeo preko 96% svih evropskih standarda.

Na zajedničkoj sednici generalnih skupština evropskih organizacija za standardizaciju CEN i CENELEC u Briselu, 23. novembra 2016. godine, jednoglasno je proglašen prijem Instituta za standardizaciju Srbije u punopravno članstvo ovih organizacija (http://www.cencenelec.eu/News/Press_Releases/Pages/PR-2016-010.aspx).